|
Razvojno savetovalište
Dečjeg kulturnog centra Beograd za decu, mlade i odrasle:
Dolazak u Dečji kulturni centar Beograd
Razvojno savetovalište DKCB za decu, mlade i odrasle radi od oktobra 2006. godine. Vaš dolazak u Savetovalište možete
zakazati svakog radnog dana od 8 do 18
časova na telefon Dečjeg kulturnog centra Beograd: 011 32 42 011 i 011 32 42 012 kod dr sci Dušana Markovića. U besplatnim, informativno-edukativnim
neposrednim razgovorima sa Vašim savetnikom četvrtkom od 15
do 19 časova i subotom od 15 do 19 časova, u sobi 302, u Dečjem kulturnom centru Beograd, Takovska
8, možete da proverite da li ovakav oblik savetovanja može da
vam bude koristan za unapređenje ličnog rasta i razvoja, komunikacije
i odnosa sa drugima. Takođe ćete biti upućeni i na eventualne druge odgovarajuće
stručnjake i ustanove.
Dr sci Dušan Marković, klinički psiholog, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. diplomski rad odbranio je na temu "Stav mladih prema religiji" (mentor: dr N. Havelka), magistraski rad odbranio je na temu "Kognitivna struktura unutrašnje motivacije i samorealizacija" (mentor: dr P. Ognjenović), a doktorsku disertaciju odbranio je na temu: "Specifičnost i primenjivost socijalnih teorija bračne disfunkcionalnosti" (mentor: dr Petar Opalić). Dr Marković je tokom 20-godišnjeg radnog iskustva radio kao školski psiholog u Despotovcu i Smederevu, kao psiholog Centra za socijalni rad u Smederevu i Beogradu, kao vojni psiholog u Obrenovcu i kao psiholog savetovališta za brak i porodicu u Smederevu. Autor je više naučnih radova iz oblasti socijalne, vojne i kliničke psihologije.
Kontakt putem elektronske pošte
Ako Vašem i našem Razvojnom savetovalištu
DKCB želite da se obratite indirektno, putem elektronske pošte,
možete da nam pišete na adresu: razvojnosavetovalistedkcb@yahoo.com,
a saradnik našeg Razvojnog savetovališta za decu, mlade i odrasle pedagog Ljubica Kondžić-Popović, odgovoriće na vaš mejl u roku od 72 sata.
Ljubica Kondžić-Popović je od 1989. je stalno zaposlena kao pedagog u Savetovalištu za brak i porodicu, na odeljenju Gradskog centra za socijalni rad Beograd u Ruskoj 4. Termine rada pedagoga Ljubice Kondžić- Popović objavićemo naknadno.
Prethodno je, polovinom 1986. svoj pedagoški rad na odredjeno vreme započela u Timu za poremećene porodične odnose pri Centru za socijalni rad Novi Beograd.
Od kraja 1986. pa sve do kraja 1989., i prelaska u Savetovalište u Ruskoj, bila je stručni saradnik – pripravnik u Metodičko-instruktivnoj delatnosti Doma pionira- Pionirskog grada Beograda, a potom i pedagog za rad na porodičnom vaspitanju. Kao pedagog-početnik, sa zadatkom da obnovi ovu značajnu delatnost Doma pionira, doprinosila je i nastavljanju rada Savetovališta za pionire i roditelje i tradicije savetodavnog rada sa roditeljima, koju su u Domu pionira bili ustanovili pedagog Dr Ljubica Prodanović i psiholog Budimir Nešić.
Za potrebe savetodavnog rada, u periodu od 1990. do 1992., pohađala je različite edukacije, od kojih je najveće mogućnosti za praktičnu primenu otkrila u intrernoj edukaciji za rad sa parovima, porodicama i pojedincima, u matičnom Savetovalištu u Ruskoj, a tokom 2000. i 2001., i u edukaciji iz Transakcione analize (završila je TA 101 i prvu godinu advanced TA treninga).
Tokom dvadesetogodišnje profesionalne prakse, pored savetodavnog rada, angažovala se i u edukativnom radu u Savetovalištu u Ruskoj na realizaciji primarno-preventivnih programa, namenjenih osnovcima, roditeljima i nastavnicima, kao i stručnim saradnicima i kolegama, a po principu dramskih i edukativno-iskustvenih radionica i primene osnovnih koncepata T.A.
Svoja profesionalna interesovanja uporedo je širila i na oblast umetničkog vaspitanja i studija kulture, što ju je krajem 1992. odvelo na poslediplomske studije na Univerzitetu Warwick u Velikoj Britaniji, gde je 1995. stekla zvanje magistra pedagoških nauka u oblasti umetničkog vaspitanja i kulture.
Po povratku na poslove pedagoga u Savetovalištu u Ruskoj, od 1995. bavila se prevodjenjem stručne literature za sopstvene potrebe, kao i redovnim savetodavno-edukativnim i grupnim radom sa klijentima Savetovališta i kolegama u socijalnoj zaštiti.
Poslednjih nekoliko godina, iz okvira TA je proučavala kvalitet komunikacionih razmena tj. razmenu verbalizovanih podsticaja (engl. stroke /glađenje) u svakodnevnim spontanim razgovorima (verbalnim transakcijama između odraslih osoba, odraslih i dece i dece međusobno) i razmenu podsticajnih poruka u narodnim poslovicama i izrekama.
Kao bivši student kulture i pedagog po osnovnom obrazovanju, zainteresovana je i za
vrednosnu i kvalitativnu analizu i kritiku uočenih promena i pojava u kulturnoj praksi. Naročito kada se radi o uočenim kulturnim fenomenima, koji su vidljivi na tzv. socijalnom nivou ponašanja dece i odraslih u njihovom svakodnevnom životu i komunikaciji, ali i u savetodavnom radu sa pojedincima, parovima, porodicama i grupama. Kada su ti fenomeni prezentovani/opisani i putem tekstova i medija, mogu poslužiti kulturnoj kritici i svojevrsnom pedagoskom i drustvenom delovanju ili bar ukazivanju na to do kakvih poremećaja dolazi u ovdašnjoj kulturnoj praksi komunikacionih razmena ( podsticaja, lepog ophođenja, govorenja i primene kooperativnih, nenasilnih obrazaca ponašanja u međuljudskim odnosima). U tome naša saradnica vidi i mogućnosti proširenja saradnje sa Dečjim kulturnim centrom, kao ustanovom kulture i aktivnog podsticanja razvoja dečjih potencijala.
|